All Questions
prev
Prethodna:M.7 Što ako mi se kao vojniku kaže da učinim nešto što nije u redu?
next
Sljedeći:M.9 Zašto bih se trebao pridržavati Pravila angažmana ako neprijatelj to ne čini?

M.8 Trebam li mrziti svog neprijatelja? Mogu li se moliti za pobjedu?

Neprijatelj i rat

Osjećaj mržnje zamračuje tvoje prosuđivanje i umanjuje tvoju čovječnost. Isusova zapovijed „Ljubite svoje neprijatelje” (Matej 5, 44) potpuno je suprotna mržnji. Naime, Bog se odriče svakog zlog djela i On sam trpi sa svima onima koji su žrtve nasilja i zlih radnji. Ali On ne može prestati voljeti stvorenja koja je stvorio, bez obzira na grozne zločine koje počine. Možeš učiti od Njega: voljeti grešnika, boriti se protiv grijeha. To također znači poštivanje ljudskog dostojanstva neprijatelja u svakom trenutku.

Možeš se moliti za pobjedu, znajući da i tvoj neprijatelj može učiniti isto. Kao i kod svake molitve, trebaš staviti ishod u Božje ruke i jednostavno vršiti svoju dužnost vojnika. Bog se ne igra s marionetama, ali uglavnom radi preko ljudi kako bi donio dobro u svijet. I ti možeš biti izvor dobra u svom okruženju!

Mržnja je kontraproduktivna i protivi se Božjoj zapovijedi ljubavi. Možeš moliti za pobjedu i istovremeno moliti za neprijatelja.
Mudrost Crkve

Kako se kršćanin nosi s bijesom i mržnjom?

Pavao veli: „Srdite se, ali ne griješite, sunce neka ne zađe nad srdžbom vašom” (Ef 4, 26). Srdžba je najprije naravni osjećaj, kao odgovor na otkrivenu nepravdu. Međutim, kada se srdžba pretvori u mržnju i kada se bližnjemu želi zlo, od normalna se osjećaja prelazi u teški prekršaj protiv ljubavi. Svaka je nekontrolirana srdžba, posebno u smislu osvete, usmjerena protiv mira i razara „red i mir” (Youcat 396).

Koja je opasnost od mržnje i osvete?

Pozivajući se na zapovijed: „Ne ubij” (Matej 5, 21) naš je Gospodin zahtijeva mir srca i prokazuje nećudorednost ubilačke srdžbe i mržnje. Srdžba je želja za osvetom. „Nije dopušteno željeti osvetu kao zlo onome koji biva kažnjen”, ali je hvalevrijedno nametnuti stanovitu naknadu „ da se poroci isprave i uščuva blago pravednosti” (Sv. Toma Akvinski, Summa theologiae II-II, 158, 1 ad 3). Ako srdžba prelazi u namjeru ubiti bližnjega ili ga okrutno raniti, srdžba se teško protivi ljubavi te je smrtni grijeh. Gospodin kaže: „Svaki koji se srdi na brata svoga bit će podvrgnut sudu” (Matej 5, 22) (KKC 2302). 

Je li mržnja suprotna dobročinstvu?

Hotimična mržnja protivi se ljubavi. Mržnja prema bližnjemu jest grijeh kad čovjek bližnjemu naumice želi zlo. Mržnja prema bližnjemu teški je grijeh kad se naumice želi teška šteta. „ A ja vam kažem: ljubite svoje neprijatelje, molite za one koji vas progone da budete sinovi svoga Oca koji je na nebesima (…)” (Matej 5, 44-45) (KKC 2303).

Ovo kažu crkveni naučitelji

 „Ne otkupljuje nas snaga, nego ljubav! Ovo je Božji znak: on je ljubav. Koliko često želimo da se Bog pokaže jačim, da odlučno udara, pobjeđujući zlo i stvarajući bolji svijet. Sve ideologije moći opravdavaju se upravo na ovaj način, opravdavaju uništavanje onoga što bi stajalo na putu napretka i oslobađanja čovječanstva. Trpimo zbog Božjeg strpljenja. Pa ipak, trebamo njegovo strpljenje. Bog, koji je postao janje, govori nam da svijet spašava Raspeti, a ne oni koji su ga razapeli. Svijet je otkupljen strpljenjem Božjim. Uništava ga čovjekova nestrpljivost”(Papa Benedikt XVI. na početku svoje službe, 24. travnja 2005.).