4.48 Što je s politikom, ekonomijom i okolišem?

Vjernici laici izravno sudjeluju u političkome i društvenom životu nadahnjujući kršćanskim duhom vremenite stvarnosti i sa svima surađujući kao vjerodostojni svjedoci evanđelja te graditelji mira i pravde. [KKKC 519]

Posebna je zadaća kršćana →LAIKA angažirati se u politici i gospodarstvu, u duhu evanđelja, ljubavi, istine i pravednosti. →KATOLIČKI DRUŠTVENI NAUK u tomu im pruža jasno usmjerenje.

Stranačko političko djelovanje nije spojivo sa službom →BISKUPA, →SVEĆENIKA, i redovnika. Oni moraju biti na raspolaganju svima. [Youcat 440]

Treba se ravnati prema vlastitim metodama u okviru moralnoga poretka u službi čovjeka i njegove cjelovitosti te čitave ljudske zajednice, u poštivanju društvene pravde. Tvorac, središte i svrha toga života mora biti čovjek. [KKKC 511]

Kapitalizam, koji nije čvrsto smješten u pravni poredak, u opasnosti je da se odvoji od →OPĆEGA DOBRA te da pojedincima posluži samo kao sredstvo za zaradu. To Crkva odlučno odbacuje. Nasuprot tomu Crkva zagovara tržišno gospodarstvo koje je u službi ljudi, sprječava monopole i omogućuje opskrbu svih s dobrima potrebnim za život i rad.
 

→KATOLIČKI DRUŠTVENI NAUK sva društvena uređenja procjenjuje po tome služe li →OPĆEMU DOBRU, što znači: ukoliko “omogućuju postizanje vlastitog, punog i nezapriječenog ostvarenja pojedinca, obitelji i društvenih zajednica” (Drugi vatikanski sabor, GS). To vrijedi i za gospodarstvo koje na prvomu mjestu treba biti u službi čovjeka. [Youcat 442]

Globalizacija najprije nije ni dobra ni loša, nego je opis stvarnosti koja treba biti oblikovana. “Ovaj process, nastao u razvijenim zemljama, doveo je do povezivanja svih gospodarstava. On je glavni pokretač izlaska mnogih krajeva iz nerazvijenosti te po sebi otvara velike mogućnosti. Međutim, ovaj svjetski impuls, ako nije vođen ljubavlju i istinom, može dovesti do neslućene štete i izazvati nove podjele u ljudskoj obitelji” (Benedikt XVI., CiV).
 

Kada kupujemo jeftine traperice, ne smije nam biti svejedno u kakvim su uvjetima proizvedene te dobivaju li radnici pravednu plaću ili ne. Važna je sudbina svih. Ničija nas nevolja ne smije ostaviti ravnodušnima. Na razini politike potreban je “istinski svjetski politički autoritet” (Benedikt XVI., CiV) koji će se brinuti za pravednu raspodjelu između ljudi u bogatim i onih u nerazvijenim zemljama. Siromašni su prečesto isključeni iz prednosti gospodarske globalizacije, koja im samo nanosi štetu. [Youcat 446]

Sedma zapovijed propisuje poštivanje tuđih dobara vršenjem pravde i ljubavi, umjerenosti i solidarnosti. Posebice zahtijeva poštivanje danih obećanja i sklopljenih ugovora, ispravljanje počinjene nepravde i povrat ukradena dobra, poštivanje cjelovitosti stvorenja razboritim i umjerenim gospodarenjem nad rudnim, biljnim i životinjskim blagom svijeta, posebno pazeći na vrste kojima prijeti izumiranje. [KKKC 506]

Prema životinjama, Božjim stvorenjima, čovjek se treba odnositi dobrohotno izbjegavajući i pretjeranu ljubav prema njima, kao i njihovo neograničeno iskorištavanje, posebice za znanstvena istraživanja koja premašuju razumne granice i koja uključuju beskorisne patnje samih životinja. [KKKC 507]

Sedma zapovijed zabranjuje ponajprije krađu, tj. otimanje tuđega dobra protiv razumne vlasnikove volje. To je slučaj i kada bi se od njih izvukla dobrobit na štetu drugoga, kod krivotvorenja čekova i računa. Također zabranjuje varanje u porezima i u trgovini, hotimično nanošenje štete privatnome ili javnom vlasništvu. Još zabranjuje lihvu, podmićivanje, privatnu uporabu društvenih dobara, grješno loše obavljene radove i rasipništvo. [KKKC 508]

Božji stvaralački nalog izvršavamo kada se brinemo za zemlju i trajno je čuvamo s njezinim životnim zakonima, raznolikošću vrsta, prirodnim ljepotama i bogatstvima životnih okoliša tako da i buduće generacije mogu živjeti na zemlji.

U →KNJIZI POSTANKA stoji: “Plodite se i množite i napunite zemlju i sebi je podložite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim živim stvorovima što puze po zemlji” (Post 1,28). Pod “vladanjem nad zemljom” ne podrazumijeva se apsolutno pravo samovoljna raspolaganja živom i neživom prirodom, životinjama i biljkama. Biti stvoren na sliku Božju znači da čovjek treba brinuti za Božja stvorenja kao pastir i čuvar. Jer, također stoji: “Gospodin, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrađuje i čuva” (Post 2,15). [Youcat 436]

Životinje su naša sustvorenja koja trebamo voljeti i njima se radovati, kao što se Bog raduje njihovu postojanju.
 

Sve su životinje Božja stvorenja koja osjećaju. Grijeh je mučiti ih, činiti da pate i bezrazložno ih ubijati. Ipak, ne smije se ljubav prema životinjama pretpostaviti ljubavi prema ljudima. [Youcat 437]